Obvezujući zakonski propisi
ZAKON O PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU
(Urednički pročišćeni tekst, “Narodne novine”, broj 10/97, 107/07 i 94/13)
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci rane i predškolske dobi (u daljnjem tekstu: predškolski odgoj) kao dio sustava odgoja i obrazovanja te skrbi o djeci.
(2) Predškolski odgoj obuhvaća programe odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi koji se ostvaruju u dječjim vrtićima sukladno ovom Zakonu.
(3) Dječji vrtići su javne ustanove koje djelatnost predškolskog odgoja obavljaju kao javnu službu.
(4) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i na ženske osobe.
Članak 1.a
(1) Kao javne ovlasti dječji vrtić obavlja sljedeće poslove:
– upise djece u dječji vrtić i ispise djece iz dječjeg vrtića s vođenjem odgovarajuće dokumentacije,
– izdavanje potvrda i mišljenja,
– upisivanje podataka o dječjem vrtiću u zajednički elektronički upisnik.
(2) Kada dječji vrtić u vezi s poslovima iz stavka 1. ovoga članka ili drugim poslovima koje obavlja kao javne ovlasti, odlučuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu djeteta, roditelja ili skrbnika ili druge fizičke ili pravne osobe, dužan je postupati prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.
Članak 2.
Županije, Grad Zagreb, gradovi i općine (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) imaju pravo i obvezu odlučivati o potrebama i interesima građana na svom području za organiziranjem i ostvarivanjem programa predškolskog odgoja te radi zadovoljavanja tih potreba osnivati dječje vrtiće.
Članak 3.
(1) Predškolski odgoj organizira se i provodi za djecu od navršenih 6 mjeseci života do polaska u osnovnu školu.
(2) Predškolski odgoj ostvaruje se u skladu s razvojnim osobinama i potrebama djece te socijalnim, kulturnim, vjerskim i drugim potrebama obitelji.
Članak 4.
U dječjim vrtićima odgojno-obrazovni rad obavlja se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
Članak 5.
Predškolski odgoj djece pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina ostvaruje se sukladno ovom Zakonu i propisima kojima se uređuju prava pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina.
Članak 6.
Predškolski odgoj ostvaruje se na temelju Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja koji donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i obrazovanja utvrđuju se:
1. mjerila za broj djece u odgojnim skupinama,
2. ustroj programa s obzirom na trajanje i namjenu,
3. mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih zaposlenika u dječjem vrtiću,
4. mjerila za financiranje programa dječjih vrtića,
5. materijalni i financijski uvjeti rada,
6. predškolski odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama (djece s teškoćama u razvoju i darovite djece)
- predškolski odgoj iobrazovanjedjece hrvatskih građana u inozemstvu,
8. predškolski odgoj i obrazovanje djece pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,
9. ustroj predškole. - OSNIVANJE I POČETAK RADA DJEČJEG VRTIĆA
- Osnivanje dječjeg vrtića
Članak 7.
(1) Dječji vrtić mogu osnovati:
1. Republika Hrvatska,
2. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
3. vjerske zajednice,
4. druge pravne i fizičke osobe.
(2) Dječji vrtić mogu zajednički osnovati jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba.
(3) Republika Hrvatska osniva dječji vrtić zakonom ili uredbom Vlade Republike Hrvatske ili rješenjem Ministarstva prosvjete i športa.
Članak 8.
Akt o osnivanju dječjeg vrtića sadrži odredbe propisane Zakonom o ustanovama i odredbe:
- o programu rada dječjeg vrtića te načinu i uvjetima njegova ostvarivanja,
- o odgojiteljima i stručnim suradnicima,
- o uvjetima i načinu osiguranja prostora i opreme,
- ovlastima ravnatelja dječjeg vrtića.
Članak 9.
(1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, vjerska zajednica te pravna i fizička osoba koja osniva dječji vrtić, dužna je akt o osnivanju dostaviti Ministarstvo nadležno za obrazovanje radi ocjene sukladnosti tog akta sa zakonom.
(2) Izdavanje rješenja o sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom te postupak u svezi s izdavanjem toga rješenja provodi se sukladno Zakonu o ustanovama.
(3) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijeni naziv ili sjedište dječjeg vrtića ili ako se mijenja odnosno dopunjuje djelatnost vrtića u novim prostorima, odnosno ako se mijenjaju drugi podaci koje osnivački akt sadrži temeljem posebnog zakona, osnivač dječjeg vrtića dužan je izvršiti izmjene osnivačkog akta te podnijeti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.
- Upis dječjeg vrtića u sudski registar
Članak 10.
Osnivač dječjeg vrtića podnosi prijavu za upis u sudski registar nakon što pribavi:
- rješenje Ministarstva prosvjete i športa kojim je utvrđeno da je akt o osnivanju dječjeg vrtića u sukladnosti sa zakonom,
- rješenje županijskog ureda, odnosno gradskog ureda Grada Zagreba nadležnog za poslove odgoja i obrazovanja kojim se odobrava početak obavljanja djelatnosti predškolskog odgoja.
- Izdavanje rješenja o početku obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića
Članak 11.
(1) Dječji vrtić može započeti s radom nakon što je pribavio rješenje o početku rada.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijet će ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba, ako dječji vrtić ispunjava uvjete za početak obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića.
(3) Postupak utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za početak rada dječjeg vrtića provodi se prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, a provodi ga stručno povjerenstvo koje imenuje ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba.
(4) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijeni sjedište dječjeg vrtića, odnosno prostor u kojem dječji vrtić obavlja djelatnost ili dio djelatnosti ili se promijeni drugi uvjet propisan zakonom i na temelju zakona donesenim propisom za obavljanje djelatnosti dječjeg vrtića, dječji vrtić je dužan prije početka rada u promijenjenim uvjetima podnijeti zahtjev za izdavanjem rješenja o početku rada u promijenjenim uvjetima.
(5) Nakon izvršnosti rješenja za početak rada odnosno rješenja o početku rada dječjeg vrtića u promijenjenim uvjetima dječji vrtić se upisuje u zajednički elektronički upisnik ustanova predškolskog odgoja koje vodi ministarstvo nadležno za obrazovanje te može započeti s radom, odnosno započeti s radom u promijenjenim uvjetima.
Članak 12.
Uvjeti za početak obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića su:
- odobren program rada,
- potreban broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih zaposlenika,
- osiguran prostor i oprema za trajno obavljanje djelatnosti, sukladno standardima i normativima rada propisanim Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i obrazovanja iz članka 6. ovoga Zakona,
- osigurana novčana sredstva za osnivanje i početak rada dječjeg vrtića,
- dokaz o ispunjavanju drugih uvjeta propisanih zakonom i na temelju zakona donešenim propisima.
- Zabrana obavljanja djelatnosti
Članak 13.
Dječjem vrtiću, koji više ne ispunjava uvjete propisane člankom 12. ovoga Zakona, prosvjetni inspektor zabranit će obavljanje djelatnosti nakon poduzetih mjera i predložiti trgovačkom sudu, kod kojega je dječji vrtić upisan u sudski registar, da donese odluku o njegovu ukidanju.
- Plan razvoja i mreže dječjih vrtića
Članak 14.
(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba donosi plan mreže dječjih vrtića na svom području.
(2) Predstavničko tijelo županije na temelju planova iz stavka 1. ovoga članka usklađuje razvitak mreže dječjih vrtića na svom području.
(3) Mrežom dječjih vrtića utvrđuju se dječji vrtići i druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja na području za koji se mreža utvrđuje, sa svim njihovim objektima u kojima se provode programi.
(4) Mreža dječjih vrtića mora udovoljiti zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja dječjih vrtića i programa za djecu predškolske dobi u skladu s njihovim potrebama i sposobnostima.
III. NACIONALNI KURIKULUM ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE I PROGRAMI DJEČJEG VRTIĆA
Članak 15.
(1) Odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje (u daljnjem tekstu: nacionalni kurikulum) i kurikuluma dječjeg vrtića.
(2) Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela, općeobrazovne ciljeve i sadržaje svih aktivnosti i programa, pristupe i načine rada s djecom rane i predškolske dobi, odgojno-obrazovne ciljeve po područjima razvoja djece i njihovim kompetencijama te vrednovanje.
(3) Nacionalni kurikulum donosi ministar nadležan za obrazovanje.
(4) Kurikulum dječjeg vrtića donosi upravno vijeće dječjeg vrtića do 30. rujna tekuće pedagoške godine, a njime se utvrđuje: program, namjena programa, nositelji programa, način ostvarivanja programa, vremenik aktivnosti programa i način vrednovanja.
(5) Sadržaj i trajanje programa predškole propisuje ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom.
Članak 15.a
(1) U dječjem vrtiću ostvaruju se:
– redoviti programi njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi koji su prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima,
– programi za djecu rane i predškolske dobi s teškoćama u razvoju,
– programi za darovitu djecu rane i predškolske dobi,
– programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
– programi predškole,
– programi ranog učenja stranih jezika i drugi programi umjetničkog, kulturnog, vjerskog i sportskog sadržaja.
(2) Ovisno o potrebama djece i zahtjevima roditelja, dječji vrtić može izvoditi programe sukladne odredbama Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe.
(3) Na programe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka suglasnost daje ministarstvo nadležno za obrazovanje.
(4) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti za koju je dječji vrtić osnovan proširuje djelatnost izvođenjem novih programa ili dječji vrtić mijenja program, dječji vrtić obvezan je prije početka izvođenja programa podnijeti zahtjev radi davanja suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Ako se zbog proširenja djelatnosti izvođenjem novih programa ili izmjene programa iz stavka 4. ovoga članka mijenja odobreni program rada kao jedan od uvjeta za početak obavljanja djelatnosti, dječji vrtić je dužan prije početka provedbe programa podnijeti zahtjev za izdavanjem rješenja o početku rada u promijenjenim uvjetima.
(6) Nakon pribavljene suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka te nakon izvršnosti rješenja iz stavka 5. ovoga članka, dječji vrtić može započeti s izvođenjem novih programa odnosno izmijenjenog programa.
Članak 16.
(1) U ostvarivanju programa iz članka 15. ovoga Zakona dječji vrtić je dužan:
- stvarati primjerene uvjete za rast i razvoj svakog djeteta,
- dopunjavati obiteljski odgoj i svojom otvorenošću uspostaviti djelatnu suradnju s roditeljima i neposrednim dječjim okružjem.
(2) Radno vrijeme dječjih vrtića mora biti usklađeno s potrebama djece i zaposlenih roditelja.
Članak 17.
(1) U dječjim vrtićima programi za djecu rane i predškolske dobi s teškoćama u razvoju organiziraju se po posebnim uvjetima i programu koji propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
(2) Vrstu i stupanj teškoće u razvoju djeteta te potrebu odgovarajućih uvjeta za njegu, odgoj i zaštitu djece s teškoćama u razvoju, na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite, utvrđuje stručno povjerenstvo ustrojeno prema zakonu kojim su uređeni odnosi u području socijalne skrbi.
(3) Programe, postupak utvrđivanja darovitosti i uvjete rada s darovitom djecom predškolske dobi utvrđuje ministar nadležan za obrazovanje.
Članak 18.
(1) Programe zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima utvrđuje ministar nadležan za zdravstvo.
(2) Programe socijalne skrbi u dječjim vrtićima utvrđuje ministar nadležan za socijalnu skrb.
(3) Na programe iz stavka 1. i 2. ovoga članka suglasnost daje ministar nadležan za obrazovanje.
Članak 19.
(1) U dječjem vrtiću ustrojava se i provodi odgojno-obrazovni rad s djecom raspoređenom u skupine cjelodnevnog, poludnevnog, višednevnog ili kraćeg dnevnog boravka.
(2) Ustroj i provedba odgojno-obrazovnog rada u dječjim vrtićima sukladno stavku 1. ovoga članka provodi se na temelju Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja iz članka 6. ovoga Zakona.
Članak 20.
(1) Prednost pri upisu djece u dječje vrtiće, koji su u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili u državnom vlasništvu, imaju djeca roditelja žrtava i invalida domovinskog rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca zaposlenih roditelja, djeca s teškoćama u razvoju, djeca samohranih roditelja i djeca u udomiteljskim obiteljima, djeca u godini prije polaska u osnovnu školu i djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu.
(2) Način ostvarivanja prednosti pri upisu djece u dječji vrtić utvrđuje osnivač dječjeg vrtića svojim aktom.
Članak 21.
(1) Dječji vrtić obavlja djelatnost na temelju godišnjeg plana i programa rada koji se donosi za pedagošku godinu koja traje od 1. rujna tekuće do 31. kolovoza sljedeće godine.
(2) Godišnji plan i program rada za pedagošku godinu donosi upravno vijeće dječjeg vrtića do 30. rujna.
(3) Godišnji plan i program rada obuhvaća programe odgojno-obrazovnog rada, programe zdravstvene zaštite djece, higijene i prehrane, programe socijalne skrbi, kao i druge programe koje dječji vrtić ostvaruje u dogovoru s roditeljima djece.
Članak 22.
Veličinu dječjeg vrtića ovisno o broju odgojnih skupina djece, broj djece u odgojnim skupinama, dob djece u pojedinim odgojnim skupinama, veličinu prostorija za dnevni boravak normative opreme te normativ neposrednog rada odgojitelja u skupini uređuje ministar nadležan za obrazovanje, sukladno Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i obrazovanja iz članka 6. ovoga Zakona.
Članak 23.
(1) Rad s djecom predškolske dobi ustrojava se u jasličnim i vrtićnim odgojnim skupinama.
(2) Programi predškolskog odgoja mogu se ostvarivati:
- pri osnovnim školama,
– kao kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi (igraonice) pri knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama, udrugama, drugim pravnim osobama i fizičkim osobama-obrtnicima.
(3) Program predškolskog odgoja i rad ustrojstvene jedinice u sastavu pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka vodi voditelj sukladno zakonu, aktu o osnivanju i statutu pravne osobe.
(4) Posebne uvjete i mjerila za ostvarivanje programa iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje ministar nadležan za obrazovanje.
(5) Ispunjavanje uvjeta za početak rada i ostvarivanje programa iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje rješenjem ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba.
Članak 23.a
(1) Program predškole obvezan je za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu.
(2) Program predškole za djecu koja pohađaju vrtić integriran je u redoviti program predškolskog odgoja dječjeg vrtića.
(3) Obveznik predškole koji ne pohađa dječji vrtić upisuje program predškole u dječjem vrtiću ili osnovnoj školi najbližima njegovom mjestu stanovanja koji provode program predškole za djecu koja ne pohađaju vrtić.
(4) U slučaju da na određenom području nema dječjeg vrtića, odnosno osnovne škole koja provodi program predškole, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati provođenje programa predškole za djecu iz stavka 3. ovoga članka, na način da osigura prijevoz djece do najbližeg dječjeg vrtića ili osnovne škole koja izvodi program predškole, ako se ne radi o udaljenosti većoj od 20 kilometara u odnosu na mjesto stanovanja djeteta.
(5) Ako su najbliži dječji vrtić ili osnovna škola koja izvodi program predškole iz stavka 4. ovog članka udaljeni više od 20 kilometara od mjesta stanovanja djeteta, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dužna je osnovati dječji vrtić/njegovu podružnicu ili organizirati program predškole pri osnovnoj školi na području unutar 20 kilometara od mjesta stanovanja djeteta.
- RADNICI DJEČJEG VRTIĆA
- Odgojno-obrazovni radnici i ostali radnici
Članak 24.
(1) U dječjem vrtiću na poslovima njege, odgoja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o djeci rade sljedeći odgojno-
obrazovni radnici: odgojitelj i stručni suradnik (pedagog, psiholog, logoped i rehabilitator) te medicinska sestra kao zdravstvena voditeljica.
(2) Osim odgojno-obrazovnih radnika iz stavka 1. ovoga članka, u dječjim vrtićima rade i druge osobe koje obavljaju administrativno-tehničke i pomoćne poslove (u daljnjem tekstu: ostali radnici).
(3) Odgojno-obrazovni radnici u dječjem vrtiću moraju imati odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja, položen ispit te utvrđenu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Poslove odgojitelja djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u osnovnu školu može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno studij odgovarajuće vrste kojim je stečena viša stručna sprema u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički studij odgovarajuće vrste.
(5) Poslove odgojitelja koji ostvaruju program predškole pri osnovnim školama, uz osobe iz stavka 4. ovoga članka, mogu obavljati i osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova učitelja razredne nastave u osnovnoj školi u skladu s posebnim propisom.
(6) Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili diplomski specijalistički studij odgovarajuće vrste.
(7) Poslove medicinske sestre može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij sestrinstva, odnosno studij kojim je stečena viša stručna sprema u djelatnosti sestrinstva u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički studij sestrinstva.
(8) Odgovarajuću vrstu obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika te razinu i vrstu obrazovanja ostalih radnika u dječjem vrtiću pravilnikom propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
Članak 25.
(1) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena na kaznu zatvora (neovisno o tome je li izrečena uvjetna ili bezuvjetna kazna) za neko od kaznenih djela počinjenih s namjerom protiv života i tijela, protiv Republike Hrvatske, protiv pravosuđa, protiv javnog reda, protiv imovine, protiv službene dužnosti, protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv osobne slobode, protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi, protiv opće sigurnosti, krivotvorenja, te bilo koje drugo kazneno djelo počinjeno na štetu djeteta ili korištenjem djeteta ili maloljetne osobe, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.
(2) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za neko od kaznenih djela navedenih u stavku 1. ovoga članka.
(3) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od prekršajnih djela za nasilničko ponašanje, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.
(4) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela navedenih u stavku 3. ovoga članka.
(5) Ako osoba u radnom odnosu u dječjem vrtiću bude pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, dječji vrtić kao poslodavac otkazat će ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a nakon isteka tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tijekom otkaznog roka.
(6) Ako dječji vrtić kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u dječjem vrtiću pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog, odnosno prekršajnog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.
(7) Ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni, odnosno prekršajni postupak pokrenut protiv radnika ili je pravomoćnom presudom radnik oslobođen odgovornosti, radniku će se vratiti obustavljeni dio plaće od prvog dana udaljenja.
(8) Osoba koja je pravomoćno osuđena, odnosno protiv koje je pokrenut kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, ne može obavljati poslove u dječjem vrtiću niti kao vanjski suradnik dječjeg vrtića.
(9) U dječjem vrtiću ne mogu raditi ni osobe kojima je izrečena zabrana rada ili im je prestao radni odnos zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece.
(10) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja ima izrečenu mjeru za zaštitu dobrobiti djeteta sukladno posebnom propisu.
- Zasnivanje radnog odnosa u dječjem vrtićuČlanak 26.
(1) Radni odnos u dječjem vrtiću zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja.
(2) Odluku o objavi natječaja donosi upravno vijeće.
(3) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te mrežnim stranicama i oglasnim pločama dječjeg vrtića, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja:
– kad obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnoga odnosa na temelju natječaja, ali ne dulje od 60 dana,
– kad potreba za obavljanjem poslova ne traje dulje od 60 dana.
(5) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 24. ovoga Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenog natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.
(6) S osobom iz stavka 5. ovoga članka sklapa se ugovor o radu na određeno vrijeme, do popune radnog mjesta na temelju ponovljenog natječaja s osobom koja ispunjava propisane uvjete, ali ne dulje od pet mjeseci.
(7) Odluku o zasnivanju i prestanku radnog odnosa donosi upravno vijeće na prijedlog ravnatelja.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, u slučaju kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu, o zasnivanju radnog odnosa odlučuje ravnatelj.
(9) Način donošenja odluke o zasnivanju radnog odnosa u dječjem vrtiću kojem je osnivač vjerska zajednica odnosno druga fizička i pravna osoba iz članka 7. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona uređuje se općim aktom dječjeg vrtića.
Članak 27.
Odgojitelji i stručni suradnici u dječjim vrtićima koji imaju zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme mogu, iz opravdanih razloga, koje utvrđuju upravna vijeća dječjih vrtića, u drugom dječjem vrtiću zasnovati radni odnos bez natječaja.
- Pripravnici
Članak 28.
(1) Odgojitelj i stručni suradnik koji se prvi put zapošljava kao odgojitelj, odnosno stručni suradnik u dječjem vrtiću zasniva radni odnos kao pripravnik.
(2) Pripravnički staž traje godinu dana.
(3) Nakon obavljenoga pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit.
(4) Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od godine dana od dana kad mu je istekao pripravnički staž prestaje radni odnos u dječjem vrtiću.
(5) Rok iz stavka 4. ovoga članka ne teče za vrijeme rodiljnog dopusta, privremene nesposobnosti za rad i vojne službe.
(6) Odgojitelj i stručni suradnik bez radnog iskustva može obaviti pripravnički staž i položiti stručni ispit i bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
(7) Način i uvjete polaganja stručnog ispita, kao i program pripravničkog staža propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
- Stručno usavršavanje i napredovanje odgojitelja i stručnih suradnika u položajna zvanja
Članak 29.
Odgojitelji i stručni suradnici obvezni su stručno se usavršavati sukladno zakonu i aktu koji donosi ministar nadležan za obrazovanje.
Članak 30.
(1) Odgojitelji i stručni suradnici mogu, dok su u radnom odnosu, napredovati u struci i stjecati položajna zvanja mentora i savjetnika.
(2) Postupak, način i uvjete za napredovanje u struci i stjecanje položajnih zvanja propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
- Prestanak radnog odnosa odgojitelja i stručnih suradnika
Članak 31.
(1) Odgojitelj i stručni suradnik kojem se tijekom radnog staža u dječjem vrtiću naruši psihofizičko stanje do te mjere da bitno smanjuje njegovu radnu sposobnost upućuje se na liječnički pregled.
(2) Odluku o upućivanju na liječnički pregled donosi upravno vijeće, na prijedlog ravnatelja.
(3) Odgojitelju i stručnom suradniku koji odbije izvršiti odluku iz stavka 2. ovoga članka prestaje radni odnos u dječjem vrtiću izvanrednim otkazom ugovora o radu.
(4) Ako se stručnim nalazom nadležne zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije medicine rada potvrdi da je radna sposobnost odgojitelja ili stručnog suradnika bitno narušena, upravno vijeće donosi odluku kojom se odgojitelj ili stručni suradnik oslobađa rada s djecom te ga, ako postoji mogućnost, raspoređuje na radno mjesto prema preostalim radnim sposobnostima.
(5) Odgojitelju i stručnom suradniku, koji odbije raspored sukladno stavku 4. ovoga članka, prestaje radni odnos u dječjem vrtiću izvanrednim otkazom ugovora o radu.
Članak 32.
Odgojitelju i stručnom suradniku prestaje radni odnos:
- ako nastupe okolnosti iz članka 25. i članka 31. stavka 3. i 5. ovoga Zakona,
- ako upravno vijeće utvrdi da odgojitelj i stručni suradnik ne ostvaruju odgojno-obrazovni program sukladno zakonu i propisu donesenom na temelju zakona,
- ako ne položi stručni ispit u propisanom roku,
- i u drugim slučajevima utvrđenim ovim Zakonom i Zakonom o radu.
- Vježbaonice i pokusni rad u dječjim vrtićima
Članak 33.
(1) U dječjem vrtiću mogu se ostvarivati:
- programi vježbaonice za potrebe praktičnog osposobljavanja studenata,
- pokusni programi rada znanstvenih istraživanja i unapređivanja stručnog rada,
- programi stručno-razvojnog centra radi usavršavanja zaposlenih stručnih radnika i unapređivanja stručnog rada.
(2) Način rada i mjerila financiranja dječjih vrtića koji ostvaruju programe iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
- UPRAVLJANJE DJEČJIM VRTIĆEM
- Upravno vijeće
Članak 34.
(1) Dječjim vrtićem upravlja upravno vijeće.
(2) Upravno vijeće ima od 5 do 7 članova.
(3) Najmanje polovicu članova upravnog vijeća imenuje osnivač iz reda javnih radnika, jednog člana biraju roditelji djece korisnika usluga, a ostali članovi upravnog vijeća biraju se tajnim glasovanjem iz reda odgojitelja i stručnih suradnika dječjeg vrtića.
(4) Mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine.
(5) Sastav i broj članova upravnog vijeća, način izbora, odnosno imenovanja njegovih članova, način rada i donošenja odluka utvrđuje se aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića.
Članak 35.
(1) Upravno vijeće kao upravno tijelo, osim prava i obveza utvrđenih Zakonom o ustanovama:
- odlučuje o stjecanju, opterećivanju i otuđivanju nekretnina dječjeg vrtića pod uvjetima propisanim aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića, uz suglasnost osnivača dječjeg vrtića,
- predlaže osnivaču statusne promjene dječjeg vrtića,
- predlaže osnivaču promjenu naziva dječjeg vrtića,
- odlučuje o upisu djece i o mjerilima upisa, uz suglasnost osnivača,
- odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa na prijedlog ravnatelja dječjeg vrtića, sukladno ovom Zakonu,
- obavlja i druge poslove utvrđene aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića.
(2) Za dječje vrtiće čiji je osnivač Republika Hrvatska suglasnosti i odluke u ime osnivača daje, odnosno donosi, Ministarstvo nadležno za obrazovanje.
- Ravnatelj dječjeg vrtića
Članak 36.
(1) Ravnatelj dječjeg vrtića je poslovodni i stručni voditelj dječjeg vrtića.
(2) Uz poslove utvrđene Zakonom o ustanovama ravnatelj:
- predlaže godišnji plan i program rada,
- brine se za provođenje odluka upravnog vijeća, odgojiteljskog vijeća i drugih tijela,
- obavlja druge poslove utvrđene aktom o osnivanju i statutom.
Članak 37.
(1) Za ravnatelja dječjeg vrtića može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za odgojitelja ili stručnog suradnika te ima najmanje 5 godina radnog staža u djelatnosti predškolskog odgoja.
(2) Ravnatelj se bira na temelju javnog natječaja koji raspisuje upravno vijeće dječjeg vrtića u skladu sa zakonom i statutom.
(3) Ravnatelja imenuje i razrješava osnivač dječjeg vrtića na prijedlog upravnog vijeća dječjeg vrtića.
(4) Ravnatelja dječjeg vrtića čiji je osnivač Republika Hrvatska imenuje i razrješava ministar nadležan za obrazovanje.
(5) Ravnatelj se imenuje na četiri godine. Ista osoba može biti ponovno imenovana.
(6) Ako se na raspisani natječaj nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih ne bude izabran, natječaj će se ponoviti. Do imenovanja ravnatelja na temelju ponovljenog natječaja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, ali najdulje na vrijeme do godinu dana.
(7) Za vršitelja dužnosti ravnatelja može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja dječjeg vrtića.
(8) Ako ravnatelj ne ispunjava ovim Zakonom i drugim propisima utvrđene obveze, osnivač dječjeg vrtića, na prijedlog upravnog vijeća ili upravnog tijela koje je utvrdilo nepravilnosti i nezakonitosti u radu ravnatelja, razriješit će ravnatelja i imenovati drugu osobu sukladno ovom Zakonu.
(9) Prije donošenja odluke o razrješenju ravnatelju se mora dati mogućnost da se izjasni o razlozima za razrješenje. U slučaju razrješenja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, a dječji vrtić dužan je raspisati natječaj za ravnatelja u roku od 30 dana od dana imenovanja vršitelja dužnosti.
Članak 37.a
(1) Ravnatelja dječjeg vrtića, u slučaju privremene spriječenosti u obavljanju ravnateljskih poslova, zamjenjuje osoba iz reda članova odgojiteljskog vijeća.
(2) Osobu iz stavka 1. ovoga članka određuje upravno vijeće na način uređen statutom dječjeg vrtića.
(3) Osoba koja zamjenjuje ravnatelja ima prava i dužnost obavljati one poslove ravnatelja čije se izvršenje ne može odgađati do ravnateljeva povratka.
Članak 38.
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na način izbora i trajanje mandata upravnog vijeća i ravnatelja ne primjenjuju se na dječji vrtić kojem je osnivač vjerska zajednica, odnosno druga fizička i pravna osoba iz članka 7. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.
- Odgojiteljsko vijeće
Članak 39.
(1) Stručno tijelo dječjeg vrtića je odgojiteljsko vijeće.
(2) Odgojiteljsko vijeće čine svi odgojitelji, stručni suradnici i zdravstveni djelatnici koji ostvaruju program predškolskog odgoja u dječjem vrtiću.
(3) Odgojiteljsko vijeće sudjeluje u utvrđivanju plana i programa rada dječjeg vrtića, prati njegovo ostvarivanje, raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima rada, potiče i promiče stručni rad te obavlja i druge stručne poslove utvrđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića.
(4) Djelokrug i način rada odgojiteljskog vijeća pobliže se uređuje statutom dječjeg vrtića.
- Statut i drugi opći akti dječjeg vrtića
Članak 40.
(1) Dječji vrtić ima statut i druge opće akte.
(2) Statutom dječjeg vrtića pobliže se uređuju ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja pojedinih tijela, vrste i trajanje pojedinih programa, uvjeti i način davanja usluga, radno vrijeme dječjeg vrtića, javnost rada te druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti i poslovanja dječjeg vrtića.
(3) Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića pobliže se uređuje unutarnje ustrojstvo te način obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića kao javne službe.
(4) Dječji vrtić ima i druge opće akte u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove.
Članak 41.
(1) Statut dječjeg vrtića i pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića kao javne službe donosi upravno vijeće uz prethodnu suglasnost osnivača dječjeg vrtića.
(2) Druge opće akte ustanove donosi upravno vijeće na način propisan aktom o osnivanju ili statutom.
Članak 42.
(1) Odredbe statuta i pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića kojim se uređuje rad dječjeg vrtića u obavljanju djelatnosti kao javne službe moraju biti na pogodan način dostupne javnosti.
(2) Ravnatelj ustanove dužan je u roku od osam dana od dana donošenja dostaviti statut i pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića kao javne službe, županijskom uredu, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove odgoja i obrazovanja.
(3) Opći akti iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu se zadržati od izvršenja sukladno odredbama Zakona o ustanovama.
- SINDIKALNO ORGANIZIRANJE
Članak 43.
(1) Sindikalno organiziranje u dječjim vrtićima je slobodno.
(2) Za slučaj štrajka štrajkaški odbor, ravnatelj dječjeg vrtića i upravno vijeće dužni su osigurati odgovarajuću njegu, prehranu, zdravstvenu zaštitu, kao i drugu skrb o djeci koja za vrijeme štrajka pohađaju program dječjeg vrtića.
(3) Na pitanja ostvarivanja prava na štrajk i organiziranja štrajka primjenjuju se opći propisi o štrajku ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
VII. NADZOR
Članak 44.
(1) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo nadležno za obrazovanje.
(2) Inspekcijski nadzor provodi prosvjetna inspekcija u skladu s posebnim zakonom.
(3) Stručno-pedagoški nadzor nad radom odgojitelja i stručnih suradnika provode u granicama djelokruga Ministarstva prosvjete i športa stručno-pedagoški nadzornici i druge stručne osobe koje ovlasti ministar nadležan za obrazovanje.
(4) Način obavljanja stručno-pedagoškog nadzora te prava, dužnosti i ovlasti stručno-pedagoških nadzornika i drugih osoba ovlaštenih za stručno-pedagoški nadzor uređuju se posebnim zakonom.
(5) Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad primjenom i izvršavanjem ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na zdravstvenu zaštitu i prehranu djece, obavlja ministarstvo nadležno za zdravstvo - zdravstvena inspekcija.
(6) Sanitarni inspekcijski nadzor nad primjenom i izvršavanjem ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na prehranu djece, obavlja ministarstvo nadležno za zdravstvo - sanitarna inspekcija.
(7) Nadzor nad stručnim radom u primjeni ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na socijalnu skrb djece, organizira i provodi ministarstvo nadležno za socijalnu skrb.
Članak 45.
(1) Ako nadležno tijelo državne uprave utvrdi da dječji vrtić ne ispunjava zakonom propisane uvjete, odredit će rok u kojem je dječji vrtić dužan otkloniti utvrđene nedostatke.
(2) Ako dječji vrtić ne otkloni utvrđene nedostatke u određenom roku, nadležno tijelo državne uprave donijet će akt o zabrani rada toga dječjeg vrtića. Troškove raspoređivanja djece u drugi dječji vrtić ili drugu odgovarajuću ustanovu snosi dječji vrtić kojemu je zabranjen rad i njegov osnivač, odnosno vlasnik.
VIII. PRESTANAK RADA DJEČJEG VRTIĆA
Članak 46.
(1) Dječji vrtić prestaje radom pod uvjetima i na način propisan Zakonom o ustanovama i ovim Zakonom.
(2) Odlukom o prestanku rada dječjeg vrtića određuju se rok i način prestanka njegova rada te uređuje način raspoređivanja djece koja su pohađala dječji vrtić u druge odgovarajuće ustanove.
Članak 47.
Odredbe članka 44. do 46. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja.
- FINANCIRANJE DJEČJEG VRTIĆA
Članak 48.
(1) Osnivač dječjeg vrtića dužan je osigurati sredstva za osnivanje i rad dječjeg vrtića.
(2) Dječji vrtić osigurava sredstva prodajom usluga na tržištu i iz drugih izvora sukladno zakonu.
(3) Ako dva ili više osnivača zajednički osnivaju dječji vrtić, sredstva iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju osnivači sukladno aktu o osnivanju.
(4) Dječji vrtić, koji je osnovala jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, naplaćuje svoje usluge od roditelja-korisnika usluga, sukladno mjerilima koja utvrđuje predstavničko tijelo te jedinice osim programa predškole koji je za roditelje besplatan.
(5) Sredstva iz stavka 4. ovoga članka uplaćuju se u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja je osnovala dječji vrtić ili na žiroračun dječjeg vrtića, ako tako odluči predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
Članak 49.
(1) Mjerila za osiguranje sredstava za zadovoljavanje javnih potreba u djelatnosti predškolskog odgoja na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuje predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba.
(2) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su za predškolski odgoj izdvojiti najmanje onoliko sredstava koliko svojim mjerilima utvrdi predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba.
(3) O korištenju sredstava iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučuje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je sredstva osigurala u svom proračunu, sukladno mjerilima koje je utvrdilo predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba.
Članak 50.
(1) Dio sredstava za programe javnih potreba u području predškolskog odgoja osigurava se u državnom proračunu.
(2) Javnim potrebama sukladno stavku 1. ovoga članka smatraju se programi odgoja i obrazovanja:
- za djecu s teškoćama u razvoju i darovitu djecu,
- za djecu predškolske dobi hrvatskih građana u inozemstvu,
- za djecu predškolske dobi pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,
- program predškole.
(3) Način raspolaganja sredstvima iz državnog proračuna i mjerila za sufinanciranje pojedinih programa iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
Članak 51.
(1) Na utvrđivanje i obračun plaća, naknada i drugih prihoda zaposlenika dječjih vrtića, koji su u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske, primjenjuju se propisi kojima se uređuju plaće, naknade i drugi prihodi javnih službenika i namještenika zaposlenih u osnovnom školstvu, ako su ti propisi povoljniji za zaposlenike.
(2) U ime zaposlenika u dječjim vrtićima sindikat kolektivno pregovara i potpisuje kolektivni ugovor s osnivačem ustanove, odnosno s financijerom.
- DOKUMENTACIJA DJEČJEG VRTIĆA
Članak 52.
(1) Dječji vrtić vodi pedagošku i zdravstvenu dokumentaciju te evidenciju o djeci.
(2) Obrasce pedagoške dokumentacije i evidencije propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
(3) Obrasce zdravstvene dokumentacije i evidencije propisuje ministar nadležan za zdravstvo.
(4) Sredstva za vođenje dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka osigurava osnivač dječjeg vrtića.
- ZABRANA PROMIDŽBE I PRODAJE U DJEČJIM VRTIĆIMAČlanak 52.a
U dječjim vrtićima nije dopuštena promidžba i prodaja roba i/ili usluga koje ne služe ciljevima odgoja i obrazovanja ili su štetne za zdravlje, rast i razvoj djece rane i predškolske dobi.
XII. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 52.b
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 15.000 kuna kaznit će se za prekršaj dječji vrtić:
– ako nije donio kurikulum dječjeg vrtića u skladu s odredbama ovoga Zakona,
– ako nije donio godišnji plan i program u skladu s odredbama ovoga Zakona,
– ako ne poštuje odredbe Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe,
– ako izvodi odgojno-obrazovni rad bez rješenja o početku rada odnosno rješenja o početku rada u promijenjenim uvjetima,
– ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama ovoga Zakona,
– ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu ovim Zakonom,
– ako u svojim prostorijama organizira promidžbu i prodaju roba i/ili usluga koje ne služe ciljevima i sadržajima odgoja i obrazovanja ili su štetne za zdravlje, rast i razvoj djece rane i predškolske dobi,
– ako postupa protivno odredbama članka 25. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u dječjem vrtiću novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 8.000 kuna.
XIII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE
Članak 53.
(1) Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i obrazovanja iz članka 6. ovoga Zakona donijet će Sabor Republike Hrvatske u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Provedbene propise iz članka 14. stavka 2. i 3., članka 17. stavka 1., članka 18. stavka 1. i 2., članka 22., članka 23. stavka 4., članka 24. stavka 3., članka 28. stavka 7., članka 30. stavka 2., članka 33. stavka 2., članka 50. stavka 3., članka 52. stavka 2. i 3. ovoga Zakona dužna su donijeti ovlaštena tijela državne uprave određena ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 54.
Do donošenja propisa iz članka 53. ovoga Zakona primjenjuju se:
- Odluka o elementima standarda društvene brige o djeci predškolske dobi ("Narodne novine", broj 29/83.),
- Odluka o elementima standarda specifičnih potreba djece s teškoćama u razvoju ("Narodne novine", broj 47/87.),
- Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete RH, broj 7/8 od 10. lipnja 1991. godine).
Članak 55.
(1) Odgojitelji i stručni suradnici, koji su danom stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u dječjem vrtiću, a nemaju potreban stupanj stručne spreme, mogu i dalje obavljati poslove odgojitelja ili stručnog suradnika ako imaju odgovarajuću vrstu stručne spreme propisanu Zakonom o društvenoj brzi o djeci predškolske dobi ("Narodne novine", br. 18/91. - pročišćeni tekst i 27/93.), pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
(2) Medicinske sestre, koje su danom stupanja na snagu ovoga Zakona zatečene na radnom mjestu odgojitelja u dječjem vrtiću, mogu nastaviti obavljanje tih poslova u odgojnim skupinama do djetetove treće godine života.
(3) Suradnici u predškolskom odgoju, koji su danom stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na radnom mjestu odgojitelja u dječjem vrtiću, mogu nastaviti obavljanje tih poslova u odgojnim skupinama do djetetove treće godine života.
(4) Njegovatelji, koji su danom stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na radnom mjestu odgojitelja u dječjem vrtiću, mogu nastaviti obavljanje tih poslova u odgojnim skupinama do djetetove treće godine života.
(5) Osobe, koje su završile školu za odgojitelja i koje su danom stupanja na snagu ovoga Zakona zatečene na radnom mjestu odgojitelja u dječjem vrtiću, mogu nastaviti obavljanje tih poslova u svim dobnim odgojnim skupinama.
(6) Osobe, koje su zatečene na poslovima predškolskog odgoja u vjerskim zajednicama ili vjerskim dječjim vrtićima, a nemaju odgovarajuću vrstu stručne spreme prema odredbama ovoga Zakona, mogu i dalje obavljati te poslove.
(7) Osobe iz stavka 1. do 6. ovoga članka mogu u drugom dječjem vrtiću zasnovati radni odnos i na neodređeno vrijeme, ako se na natječaj ne jave osobe koje ispunjavaju uvjete iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 56.
Obvezu polaganja stručnog ispita imaju odgojitelji i stručni suradnici dječjeg vrtića koji prvi put zasnivaju radni odnos u dječjem vrtiću nakon stupanja na snagu pravilnika iz članka 28. stavka 7. ovoga Zakona.
Članak 57.
Javne ustanove i druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja dužne su uskladiti svoje ustrojstvo, rad i poslovanje, statute i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od godine dana od dana njegova stupanja na snagu.
Članak 58.
Osoba, koja obavlja poslove dnevne društvene brige o djeci u drugoj obitelji sukladno odredbama Zakona o društvenoj brizi o djeci predškolske dobi ("Narodne novine", br. 18/91. - pročišćeni tekst i 27/93.), može nastaviti obavljanje te djelatnosti u sastavu dječjeg vrtića u kojemu je zaposlena.
Članak 59.
Fizičkim osobama kojima je odobreno obavljanje poslova čuvanja djece samostalnim osobnim radom, ili kao sporedno zanimanje prema Zakonu o društvenoj brizi o djeci predškolske dobi, a koje prema odredbama ovoga Zakona te poslove više ne mogu obavljati, prestaje pravo na obavljanje tih poslova protekom roka od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, što će rješenjem utvrditi nadležni županijski ured, odnosno gradski ured Grada Zagreba.
Članak 60.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o društvenoj brizi o djeci predškolskog uzrasta ("Narodne novine", br. 18/91. - pročišeni tekst i 27/93.).
Članak 61.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama".
TEKST KOJI NIJE UŠAO U PROČIŠĆENI TEKST
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PREDŠKOLSKOM ODGOJU I NAOBRAZBI
("Narodne novine", broj 94/13 od 22.07.2013.)
Članak 22.
(1) Nacionalni kurikulum i Pravilnik iz članka 7. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za obrazovanje u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Pravilnik iz članka 11. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za obrazovanje u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Odredbe Pravilnika o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću (»Narodne novine«, br. 133/97.) ostaju na snazi do stupanja na snagu Pravilnika iz stavka 2. ovoga članka, osim ako su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Članak 23.
Dječji vrtići i druge pravne osobe koje provode programe predškolskog odgoja dužni su uskladiti odredbe statuta i drugih općih akata s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegovog stupanja na snagu.
Članak 24.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbe članka 10. ovoga Zakona koji stupa na snagu 31. kolovoza 2014.
Na temelju članka 6. stavka 1. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (»Narodne novine«, br. 10/97. i 107/07.), Hrvatski sabor na sjednici 16. svibnja 2008. donio je
DRŽAVNI PEDAGOŠKI STANDARD PREDŠKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE
(Urednički pročišćeni tekst, "Narodne novine", broj 63/08 i 90/10)
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe (u daljnjem tekstu: Standard) utvrđuju se:
– programi s obzirom na trajanje i namjenu,
– predškolski odgoj i naobrazba djece i djece s posebnim potrebama i to djece s teškoćama i darovite djece,
– predškolski odgoj i naobrazba djece hrvatskih građana u inozemstvu,
– predškolski odgoj i naobrazba djece pripadnika nacionalnih manjina,
– ustroj predškole,
– mjerila za broj djece u odgojnim skupinama,
– mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika u dječjem vrtiću,
– mjere zdravstvene zaštite i prehrane djece u dječjem vrtiću,
– mjerila za financiranje programa dječjih vrtića,
– materijalni i financijski uvjeti rada,
– prostori dječjeg vrtića,
– higijensko-tehnički zahtjevi za prostore u dječjem vrtiću
– mjerila za opremu dječjeg vrtića
– mjerila za didaktička sredstva i pomagala.
Članak 2.
(1) Ovim se Standardom utvrđuju uvjeti za rad dječjih vrtića i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranog oblika odgojno-obrazovnog rada s djecom predškolske dobi.
(2) U smislu ovoga Standarda pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:
1. Dječji vrtić – predškolska ustanova (sa ili bez podružnica) u kojoj se provode organizirani oblici izvanobiteljskog odgojno-obrazovnog rada, njege i skrbi o djeci predškolske dobi.
2. Zgrada dječjeg vrtića – objekt koji može imati najviše 10 odgojno-obrazovnih skupina.
3. Dijete – osoba u dobi od šest mjeseci do polaska u školu koja polazi organizirani oblik predškolskog odgoja i naobrazbe i aktivni je sudionik odgojno-obrazovnog procesa koji se ostvaruje u dječjem vrtiću.
4. Dijete s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama jest:
– dijete s teškoćama – dijete s utvrđenim stupnjem i vrstom teškoće po propisima iz socijalne skrbi, koje je uključeno u redovitu i/ili posebnu odgojnu skupinu u dječjem vrtiću, ili posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu ili
– darovito dijete – dijete kojem je utvrđena iznadprosječna sposobnost u jednom ili više područja uključeno u jaslične i vrtićne programe predškolskog odgoja i naobrazbe.
5. Program – akt kojim se propisuju opći ciljevi i sadržaji, materijalni uvjeti i nositelji odgojno-obrazovnog rada prema Programskom usmjerenju predškolskog odgoja i obrazovanja predškolske djece.
6. Odgojitelj – stručno osposobljena osoba za odgojno-obrazovni rad s djecom u dječjem vrtiću ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost predškolskog odgoja i naobrazbe.
7. Stručni suradnik – stručno osposobljena osoba sa zanimanjem pedagoga, psihologa i stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila koja pruža pomoć djeci i odgojiteljima u odgojno-obrazovnom radu i koja pridonosi razvoju i unapređenju djelatnosti predškolskog odgoja.
8. Stručno usavršavanje – trajno profesionalno napredovanje odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja te drugih odgojno-obrazovnih radnika u dječjem vrtiću radi unapređenja odgojno-obrazovnog rada.
II. PROGRAMI ODGOJA I NAOBRAZBE DJECE PREDŠKOLSKE DOBI
Članak 3.
(1) Programi odgoja i naobrazbe s obzirom na trajanje mogu biti:
– cjelodnevni u trajanju od 7 do 10 sati dnevno,
– poludnevni u trajanju od 4 do 6 sati dnevno,
– višednevni u trajanju od jednoga do 10 dana (programi izleta, ljetovanja i zimovanja),
– programi u trajanju do 3 sata dnevno.
(2) Programi odgoja i naobrazbe djece predškolske dobi jesu:
2.1. Redoviti programi su cjeloviti razvojni programi odgoja i naobrazbe djece u dobi od šest mjeseci do polaska u školu koji su namijenjeni djeci za zadovoljavanje njihovih potreba i potreba roditelja u različitome trajanju.
2.2. Posebni programi su:
a) programi ranog učenja stranog jezika,
b) glazbeni programi,
c) likovni programi,
d) dramsko-scenski programi,
e) informatički programi,
f) športski programi te programi ritmike i plesa,
g) ekološki programi i programi odgoja za održivi razvoj,
h) vjerski programi,
i) programi zdravstvenog odgoja,
j) programi za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama (djeca s akutnim bolestima i potrebama, djeca s kroničnim bolestima, djeca s poremećajem tjelesne težine, endokrinološkim i drugim poremećajima),
k) programi rada s roditeljima,
l) preventivni programi, programi sigurnosti te interventni, kompenzacijski i rehabilitacijski programi.
2.3. Alternativni odgojno-obrazovni programi prema koncepcijama Marije Montessori, Rudolfa Steinera, sestara Agazzi, Jurgena Zimmera, Reggio koncepciji i drugo.
2.4. Programi javnih potreba organiziraju se i realiziraju za:
a) djecu s teškoćama,
b) darovitu djecu,
c) djecu hrvatskih građana u inozemstvu,
d) djecu pripadnike nacionalnih manjina,
e) djecu u godini prije polaska u osnovnu školu koja nisu obuhvaćena redovitim programom predškolskog odgoja (program predškole).
(3) Programi iz stavka 2. ovoga članka mogu se izvoditi i kao eksperimentalni programi.
(4) Dječji vrtić prema svojim posebnostima (kulturi, tradiciji, geografskim specifičnostima i drugo) razvija svoj odgojno-obrazovni program.
III. PREDŠKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA (DJECA S TEŠKOĆAMA I DAROVITA DJECA)
Predškolski odgoj i naobrazba djece s teškoćama
Članak 4.
(1) Djeca s teškoćama uključuju se u redoviti ili program javnih potreba predškolskog odgoja i naobrazbe.
(2) Djecom s teškoćama u smislu ovoga Standarda smatraju se:
– djeca s oštećenjem vida,
– djeca s oštećenjem sluha,
– djeca s poremećajima govorno-glasovne komunikacije,
– djeca s promjenama u osobnosti uvjetovanim organskim čimbenicima ili psihozom,
– djeca s poremećajima u ponašanju,
– djeca s motoričkim oštećenjima,
– djeca sniženih intelektualnih sposobnosti,
– djeca s autizmom,
– djeca s višestrukim teškoćama,
– djeca sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima (dijabetes, astma, bolesti srca, alergije, epilepsija i slično).
(3) Lakšim teškoćama djece smatraju se:
– slabovidnost,
– nagluhost,
– otežana glasovno-govorna komunikacija,
– promjene u osobnosti djeteta uvjetovane organskim čimbenicima ili psihozom,
– poremećaji u ponašanju i neurotske smetnje (agresivnost, hipermotoričnost, poremećaji hranjenja, enureza, enkompreza, respiratorne afektivne krize), motorička oštećenja (djelomična pokretljivost bez pomoći druge osobe),
– djeca sa smanjenim intelektualnim sposobnostima (laka mentalna retardacija).
(4) Težim teškoćama djece smatraju se:
– sljepoća,
– gluhoća,
– potpuni izostanak govorne komunikacije,
– motorička oštećenja (mogućnost kretanja uz obveznu pomoć druge osobe ili elektromotornog pomagala),
– djeca značajno sniženih intelektualnih sposobnosti,
– autizam,
– višestruke teškoće (bilo koja kombinacija navedenih težih teškoća, međusobne kombinacije lakših teškoća ili bilo koja lakša teškoća u kombinaciji s lakom mentalnom retardacijom).
Članak 5.
Programi rada za djecu s teškoćama provode se s djecom starosne dobi od šest mjeseci do polaska u školu, i to uključivanjem djece u:
– odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom
– odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom
– posebne ustanove.
Članak 6.
U odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom uključuju se, na temelju mišljenja stručnog povjerenstva (osnovanog po propisima iz područja socijalne skrbi), mišljenja stručnih suradnika (pedagoga, psihologa, stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila), više medicinske sestre i ravnatelja dječjeg vrtića kao i odgovarajućih medicinskih i drugih nalaza, mišljenja i rješenja nadležnih tijela, ustanova i vještaka, i to:
– djeca s lakšim teškoćama koja s obzirom na vrstu i stupanj teškoće, uz osiguranje potrebnih specifičnih uvjeta mogu svladati osnove programa s ostalom djecom u skupini, a uz osnovnu teškoću nemaju dodatne teškoće, osim lakših poremećaja glasovno-govorne komunikacije;
– djeca s težim teškoćama uz osiguranje potrebnih specifičnih uvjeta, ako je nedovoljan broj djece za ustroj odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom.
Članak 7.
(1) U odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom u dječjem vrtiću uključuju se djeca s teškoćama kojima se vrsta i stupanj teškoće utvrđuje prema propisima iz područja socijalne skrbi.
(2) Djeca iz stavka 1. ovoga članka sukladno svojim sposobnostima, potrebama i interesima imaju pravo i na uključivanje u redovite, posebne te alternativne programe s ostalom djecom.
(3) Prosudbu o uključivanju djece iz stavka 1. ovoga članka donosi tim stručnjaka (stručni suradnici, viša medicinska sestra i ravnatelj) dječjeg vrtića.
(4) Tim stručnjaka dječjeg vrtića, u svrhu ostvarivanja prava djeteta iz stavka 1. ovoga članka na uključivanje u redovite, posebne i alternativne programe s ostalom djecom donosi program uključivanja za svako dijete prilagođen njegovim sposobnostima, potrebama i interesima.
Članak 8.
(1) Posebne ustanove za provedbu programa rada s djecom s teškoćama od navršenih šest mjeseci do polaska u školu jesu:
– dječji vrtići osnovani za rad s djecom s teškoćama,
– odgojno-obrazovne ustanove,
– ustanove socijalne skrbi,
– zdravstvene ustanove.
(2) U posebne odgojno-obrazovne ustanove uključuju se djeca s teškoćama ako ta ustanova ima prostorne i kadrovske uvjete za formiranje odgojno-obrazovne skupine posebnoga programa.
(3) U ustanove socijalne skrbi uključuju se djeca s teškoćama kojoj je, sukladno zakonu kojim se uređuju odnosi iz područja socijalne skrbi, utvrđeno izdvajanje iz obitelji uz smještaj u ustanovu socijalne skrbi koja provodi predškolski odgoj.
(4) U zdravstvene ustanove uključuju se djeca s teškoćama kojoj je zbog zdravstvenih razloga potreban smještaj u zdravstvene ustanove pri kojima su ustrojeni programi predškolskog odgoja za djecu s teškoćama.
Predškolski odgoj i naobrazba darovite djece
Članak 9.
(1) Za darovitu djecu u dječjem vrtiću osigurava se provedba posebnih programa predškolskog odgoja i naobrazbe.
(2) Rano otkrivanje i utvrđivanje darovitosti provodi psiholog u suradnji s drugim stručnim suradnicima dječjeg vrtića.
(3) Posebni program predškolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu donosi psiholog u suradnji s drugim stručnim suradnicima i stručnjacima u području prirodnih i humanističkih znanosti uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnoga za obrazovanje.
(4) Program iz stavka 3. ovoga članka provode odgojitelji i stručni suradnici u suradnji s ostalim odgojno-obrazovnim radnicima u dječjem vrtiću, a po potrebi i s odgovarajućim stručnim i znanstvenim ustanovama.
Članak 10.
Programi za darovitu djecu iz članka 9. stavka 1. ovoga Standarda ostvaruju se:
– u svim vrstama programa i u svim odgojno-obrazovnim skupinama dječjih vrtića te
– u kraćim posebno prilagođenim programima primjerenim sposobnostima, potrebama i interesima djeteta u dogovoru s roditeljima.
Članak 11.
Programi namijenjeni darovitoj djeci se temelje na:
– individualnim sposobnostima, sklonostima i interesima,
– dodatnim programskim sadržajima,
– stalnoj suradnji s roditeljima,
– praćenju djetetova napredovanja,
– stalnoj suradnji sa stručnjacima i znanstvenim ustanovama.
Članak 12.
Posebni programi predškolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu ostvaruju se kao:
a) prošireni redoviti programi koji su djelomično prilagođeni djetetovim izraženim interesima, sklonostima i sposobnostima, a ostvaruju se u redovitim programima predškolskog odgoja i naobrazbe.
b) programi rada u manjim skupinama djece istih ili sličnih sposobnosti, sklonosti i interesa organiziranjem posebnih aktivnosti (projekti, zahtjevnije logičko-didaktičke igre, rad na multimedijskom računalu i slično),
c) posebno prilagođeni programi dopunjeni sadržajima koji potiču razvoj specifičnih područja darovitosti, uz poštovanje razvojnih specifičnosti darovitog djeteta, a ostvaruju se kao:
– igraonice za darovitu djecu sličnih intelektualnih sposobnosti i interesa (do 15 djece)
– programi specifičnih sadržaja za djecu sličnih sposobnosti, interesa i talenata (glazbena, likovna, športska, jezična, kreativna igraonica)
– individualni mentorski rad.
IV. PREDŠKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE HRVATSKIH GRAĐANA U INOZEMSTVU
Članak 13.
Programi predškolskog odgoja i naobrazbe uspostavljaju stupnjevitost odgoja i naobrazbe djece hrvatskih građana u inozemstvu kao programi pripreme za dopunske osnovne škole te obuhvaćaju djecu od tri godine života do polaska u osnovnu školu.
Članak 14.
(1) Programima predškolskog odgoja i naobrazbe za djecu hrvatskih građana u inozemstvu obuhvaćaju se djeca predškolske dobi radi stjecanja znanja o socijalnim i kulturnim uvjetima života u Republici Hrvatskoj i očuvanja nacionalnog identiteta, zbog usvajanja, razvijanja i promicanja hrvatskoga jezika i kulture u zemlji u kojoj djeca borave te radi lakšeg uključivanja u osnovnu dopunsku školu.
(2) Predškolski odgoj i naobrazbu djece hrvatskih građana u inozemstvu Republika Hrvatska promiče i potiče na stručnoj razini pružanjem materijalne potpore u organiziranju seminara, predavanja, stručnih radionica i lektorskih vježbi za predškolske radnike i učitelje koji provode kraće programe s djecom u dopunskom radu te u nabavi stručne i priručne literature.
(3) Ministarstvo nadležno za obrazovanje dužno je poticati i pružati stručnu i materijalnu potporu hrvatskoj nacionalnoj manjini u inozemstvu u organiziranju predškolskog odgoja i naobrazbe za djecu hrvatskih građana u inozemstvu.
V. PREDŠKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA NA JEZIKU I PISMU NACIONALNE MANJINE
Članak 15.
(1) Programi predškolskog odgoja i naobrazbe mogu biti na jeziku i pismu nacionalne manjine i dvojezični, a provode se u odgojno-obrazovnim skupinama određene nacionalne manjine i u predškolskim ustanovama osnovanima za djecu pripadnike nacionalnih manjina.
(2) Dvojezični programi su programi koji se realiziraju na hrvatskom jeziku i materinskom jeziku nacionalne manjine u ravnomjernoj zastupljenosti.
(3) Dio programa predškolskog odgoja na jeziku i pismu nacionalne manjine obvezno se izvodi i na hrvatskome jeziku u trajanju od najmanje 10 sati tjedno po odgojno-obrazovnoj skupini.
(4) Predškolske ustanove za djecu pripadnike nacionalnih manjina osnivaju se pod uvjetima utvrđenim Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi (»Narodne novine«, br. 10/97. i 107/07.) i Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (»Narodne novine«, br. 51/00.).
VI. USTROJ PREDŠKOLE
Članak 16.
(1) Program predškole je namijenjen djeci u godini dana prije polaska u osnovnu školu, koja nisu obuhvaćena redovitim programom predškolskog odgoja u dječjem vrtiću.
(2) Program predškole u pravilu se ustrojava u dječjem vrtiću, a u mjestima gdje nema dječjeg vrtića program predškole provodi osnovna škola.
Članak 17.
Dječji vrtić, odnosno osnovna škola, za provedbu programa predškole osigurava:
– prostor i opremu za provedbu programa,
– odgojitelje, učitelje razredne nastave i stručne suradnike,
– plan odgojno-obrazovnog rada.
Članak 18.
(1) Program predškole traje 250 sati, a provodi se u razdoblju od 1. listopada do 31. svibnja.
(2) Iznimno, ako je programom predškole obuhvaćeno manje od petero djece ili ako se ne može organizirati prijevoz djece do vrtića, odnosno osnovne škole, program predškole može se smanjiti, a mora trajati najmanje 150 sati u razdoblju iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 19.
Broj djece u jednoj odgojno-obrazovnoj skupini za provedbu programa predškole ne može biti veći od 20 djece.
Članak 20.
Oprema i organizacija prostora svrhom i namjenom mora biti primjerena djetetovoj dobi te jamčiti provedbu programom određenih zadaća.
VII. MJERILA ZA BROJ DJECE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM SKUPINAMA
Članak 21.
(1) Odgojno-obrazovna skupina osnovna je jedinica u kojoj se provode različiti programi za djecu predškolske dobi. Odgojno-obrazovne skupine ustrojavaju se prema dobi djece, vrsti i trajanju programa, sposobnostima, potrebama i interesima djece i roditelja.
(2) Dječji vrtić optimalne veličine ima od 17 do 20 odgojnih skupina redovitoga programa ili 340 do 400 djece ukupno.
(3) Dječji vrtić s područnim odjelima optimalne veličine ima 30 odgojnih skupina ili 600 djece.
(4) Dječji vrtić može imati najmanje jednu odgojnu skupinu s najviše 25 djece.
(5) Odredbe ovoga Standarda primjenjuju se na sve vrtiće neovisno o broju odgojno-obrazovnih skupina odnosno djece.
Članak 22.
(1) Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu utvrđuje se ovisno o dobi djeteta i broju djece s teškoćama uključene u odgojnu skupinu.
(2) U odgojno-obrazovnu skupinu djece u redovitom programu u dobi:
– od navršenih šest do navršenih 12 mjeseci može se uključiti najviše 5 djece,
– od 13 do 18 mjeseci može se uključiti najviše 8 djece,
– od 19 do 24 mjeseca može se uključiti najviše 12 djece,
– u trećoj godini može se uključiti najviše 14 djece,
– u četvrtoj godini može se uključiti najviše 18 djece,
– u petoj godini može se uključiti najviše 20 djece,
– u šestoj godini može se uključiti najviše 23 djece,
– u sedmoj godini do polaska u školu može
se uključiti najviše 25 djece.
(3) U odgojno-obrazovnu skupinu može se uključiti, na temelju mišljenja stručnih suradnika dječjeg vrtića, samo jedno dijete s lakšim teškoćama i tada se broj djece u skupini smanjuje za dvoje djece.
(4) U odgojno-obrazovnu skupinu može se uključiti samo jedno dijete s većim ili kombiniranim teškoćama ako je nedostatan broj djece za ustroj odgojne skupine s posebnim programom i tada se broj djece smanjuje za četvero.
(5) U mješovitoj odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi:
– od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 10 djece,
– od 1 do 3 godine može se uključiti najviše 12 djece,
– od 3 godine do polaska u školu može
se uključiti najviše 20 djece,
– od 4 godine do polaska u školu može
se uključiti najviše 22 djece.
Članak 23.
(1) Broj djece s teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama posebnog programa u dječjim vrtićima i posebnim ustanovama utvrđuje se ovisno o dobi djece i vrsti teškoće.
(2) Za djecu s istom vrstom teškoće u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi:
– od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 3 djeteta,
– od 2 do 4 godine može se uključiti najviše 5 djece,
– od 3 do 7 godina može se uključiti najviše 5 djece,
– od 4 do 7 godina može se uključiti najviše 7 djece.
(3) Za djecu s autizmom, djecu različite dobi i djecu s različitom vrstom teškoće u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi:
– od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 2 djeteta,
– od 2 do 5 godina može se uključiti najviše 3 djeteta,
– od 3 do 7 godina može se uključiti najviše 3 djeteta,
– od 6 do 7 godina može se uključiti najviše 4 djeteta.
Članak 24.
Iznimno, ovisno o uvjetima rada, potrebama djece i roditelja, uvođenju pokusnih programa i slično, dječji vrtić može, uz suglasnost osnivača, u odgojnu skupinu uključiti manji broj djece od broja djece za odgojne skupine utvrđene ovim Standardom.
VIII. MJERILA ZA BROJ ODGOJITELJA, STRUČNIH SURADNIKA I OSTALIH RADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU
Članak 25.
(1) Broj potrebnih radnika u dječjem vrtiću utvrđuje se ovisno o broju odgojno-obrazovnih skupina, trajanju i vrsti programa te uvjetima rada u skladu s ovim Standardom.
(2) Odgojitelji, stručni suradnici i ravnatelji imaju obvezu trajnoga profesionalnog usavršavanja sukladno planu i programu koji donosi ministar nadležan za obrazovanje.
Odgojitelji
Članak 26.
(1) U dječjem vrtiću neposredne zadaće odgoja i naobrazbe predškolske djece od navršenih šest mjeseci do polaska u osnovnu školu provode odgojitelji.
(2) Odgojitelj je stručno osposobljena osoba koja provodi odgojno-obrazovni program rada s djecom predškolske dobi i stručno promišlja odgojno-obrazovni proces u svojoj odgojno-obrazovnoj skupini. On pravodobno planira, programira i vrednuje odgojno-obrazovni rad u dogovorenim razdobljima. Prikuplja, izrađuje i održava sredstva za rad s djecom te vodi brigu o estetskom i funkcionalnom uređenju prostora za izvođenje različitih aktivnosti. Radi na zadovoljenju svakidašnjih potreba djece i njihovih razvojnih zadaća te potiče razvoj svakoga djeteta prema njegovim sposobnostima. Vodi dokumentaciju o djeci i radu te zadovoljava stručne zahtjeve u organizaciji i unapređenju odgojno-obrazovnog procesa. Surađuje s roditeljima, stručnjacima i stručnim timom u dječjem vrtiću kao i s ostalim sudionicima u odgoju i naobrazbi djece predškolske dobi u lokalnoj zajednici. Odgovoran je za provedbu programa rada s djecom kao i za opremu i didaktička sredstva kojima se koristi u radu.
(3) Predškolske programe za djecu s teškoćama u dječjim vrtićima i u posebnim ustanovama ostvaruju odgojitelji i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila raznih usmjerenja u suradnji s drugim članovima stručnog tima.
(4) Posebne programe u dječjem vrtiću mogu provoditi odgojitelji i odgojno-obrazovni radnici odgovarajuće struke koji ispunjavaju uvjete za rad u osnovnoj školi.
Članak 27.
S djecom jaslične dobi od šest mjeseci do navršene prve godine života u 10-satnom programu rade najmanje tri odgojitelja s petero djece.
Članak 28.
(1) Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini s obzirom na trajanje programa tijekom dana je za:
– 3 sata – jedan odgojitelj s polovicom radnog vremena,
– 4 do 6 sati – jedan odgojitelj s punim radnim vremenom,
– 7 do 10 sati – dva odgojitelja s punim radnim vremenom.
(2) Ako je u odgojno-obrazovnu skupinu uključeno dijete s težim teškoćama, prema procjeni stručnog tima može raditi još jedan odgojitelj ili stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila.
(3) Broj radnika po odgojno-obrazovnoj skupini s posebnim programom za djecu s teškoćama prema trajanju programa je:
– 4 do 6 sati – jedan stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila s punim radnim vremenom i pomoćni radnik za njegu, skrb i pratnju s polovicom radnog vremena,
– 7 do 10 sati – jedan stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila s punim radnim vremenom, jedan odgojitelj s punim radnim vremenom, jedan pomoćni radnik za njegu, skrb i pratnju s punim radnim vremenom.
Članak 29.
(1) Odgojitelji su obvezni u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom djece provesti 27,5 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena.
(2) Ostali poslovi odgojitelja obuhvaćaju planiranje, programiranje i vrednovanje rada, pripremu prostora i poticaja, suradnju i savjetodavni rad s roditeljima i ostalima te poslove stručnog usavršavanja.
(3) Stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila u posebnim odgojnim skupinama obvezni su u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom djece provesti ukupno 27,5 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena.
(4) Ostali poslovi stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila obuhvaćaju planiranje, programiranje i vrednovanje rada, pripremu prostora i poticaja, suradnju s roditeljima i ostalima te poslove stručnog usavršavanja.
(5) Pomoćni radnici za njegu, skrb i pratnju obvezni su provesti punu tjednu satnicu svoga radnog vremena u radu s djecom.
(6) Ako je iskazana opravdana potreba za radom dječjeg vrtića s programom duljim od 10 sati dnevno, može se povećati broj odgojitelja prema potrebi programa uz suglasnost osnivača.
(7) Ovisno o potrebama djece i roditelja te potrebi programa, ustanova može uz suglasnost osnivača imati i veći broj odgojitelja u skupini od broja utvrđenog ovim Standardom.
Stručni suradnici
Članak 30.
(1) Stručni suradnici u dječjem vrtiću jesu pedagog, psiholog i stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila.
(2) Pedagog prati realizaciju odgojno-obrazovnog rada, stručno pridonosi maksimalnoj efikasnosti odgojno-obrazovnih ciljeva te unapređuje cjeloviti odgojno-obrazovni proces; predlaže inovacije, suvremene metode i oblike rada; predlaže, sudjeluje i pomaže odgojiteljima u ostvarivanju programa stručnog usavršavanja i njihova cjeloživotnog obrazovanja; ostvaruje suradnju s roditeljima i pomaže im u odgoju i obrazovanju djece te rješavanju odgojno-obrazovnih problema; surađuje s drugim odgojno-obrazovnim čimbenicima; pridonosi razvoju timskoga rada u dječjem vrtiću; javno predstavlja odgojno-obrazovni rad dječjeg vrtića.
(3) Psiholog prati psihofizički razvoj i napredovanje pojedinačnog djeteta, postavlja razvojne zadaće i skrbi se o psihičkom zdravlju djece. Svojim djelovanjem pridonosi razvoju timskog rada u dječjem vrtiću i sudjeluje u stvaranju temeljnih uvjeta za ostvarivanje dječjih prava. Posebno je važna uloga psihologa u prepoznavanju djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djece s teškoćama i darovite djece) i promišljanju razvojnih zadaća za njihovo napredovanje prema sposobnostima. Radi i s djecom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i njihovim roditeljima na emocionalno-psihološkome snaženju obitelji za kvalitetniju pomoć u odrastanju djeteta. Surađuje i sudjeluje u programima stalnog usavršavanja odgojitelja, s roditeljima i lokalnom zajednicom te unapređuje cjelokupan rad u dječjem vrtiću. Povezuje se sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, koristi se supervizijskom pomoći i sudjeluje u istraživanjima u dječjem vrtiću te javno prezentira rezultate.
(4) Stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila rade na prepoznavanju, ublažavanju i otklanjanju teškoća djece. Utvrđuju specifične potrebe djece s teškoćama i o njima informiraju odgojitelje, ostale suradnike i roditelje. Stvaraju uvjete za uključivanje djece u posebne i redovite programe dječjeg vrtića. U suradnji s odgojiteljima, stručnim timom (i roditeljima) utvrđuju najprimjerenije metode rada za svako pojedino dijete te ih primjenjuju u svome radu. Surađuju sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi te drugim čimbenicima u prevenciji razvojnih poremećaja u djece. Prate, proučavaju i provjeravaju u praksi znanstvene i teorijske spoznaje s područja edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti. Unapređuju vlastiti rad i cjelokupan proces uključivanja djece s teškoćama u zajednicu.
Članak 31.
(1) Broj stručnih suradnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina ili ukupan broj djece jest sljedeći:
– za 10 odgojno-obrazovnih skupina ili 200 djece, jedan stručni suradnik s punim radnim vremenom,
– za 11 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 400 djece, dva stručna suradnika (različitih profila) s punim radnim vremenom,
– za 21 do 30 odgojno-obrazovnih skupina ili do 600 djece, tri stručna suradnika (različitih profila) s punim radnim vremenom.
(2) Ako su u dječjem vrtiću ustrojene odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom za djecu s teškoćama ili programi za darovitu djecu, broj stručnih suradnika povećava se za 0,10 radnoga vremena po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.
(3) Broj stručnih suradnika može se povećati s obzirom na posebne potrebe djece, dislociranost objekata i različitost programa koji se provode u vrtiću.
(4) Profil stručnog suradnika odabire vrtić na osnovi potreba djece i programa koje provodi. U odabiru stručnih suradnika potrebno je poštovati zahtjev multidisciplinarnosti tima stručnih suradnika (pedagog, psiholog i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila).
(5) U posebnoj ustanovi rade pedagog, psiholog i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila kao stručni suradnici:
– za 5 odgojno-obrazovnih skupina ili 25 djece, jedan stručni suradnik s punim radnim vremenom,
– za 5 do 10 odgojno-obrazovnih skupina ili do 50 djece, jedan stručni suradnik s punim radnim vremenom i stručni suradnik s polovicom radnog vremena,
– za 11 do 15 odgojno-obrazovnih skupina ili do 75 djece, dva stručna suradnika s punim radnim vremenom,
– za 16 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 100 djece, tri stručna suradnika s punim radnim vremenom.
(6) Dječji vrtići koji imaju do 5 odgojno-obrazovnih skupina moraju imati najmanje 0,10 radnog vremena stručnog suradnika po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.
(7) Iznimno, ovisno o potrebama djece i roditelja te potrebi programa, ustanova može uz suglasnost osnivača imati i veći broj stručnih suradnika od broja utvrđenoga ovim Standardom.
(8) Ako na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave postoji veći broj manjih dječjih vrtića, tada poslove stručnih suradnika može provoditi jedan tim stručnjaka za to područje (pedagog, psiholog i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila) te viša medicinska sestra.
Članak 32.
(1) Stručni suradnici obvezni su u neposrednome pedagoškom radu s djecom, odgojiteljima i roditeljima provoditi 25 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena.
(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka koji se obavljaju u neposrednome pedagoškom radu i drugi odgovarajući poslovi obavljaju se u sklopu 7-satnoga radnog vremena, a ostatak se odnosi na poslove vezane uz suradnju s drugim ustanovama, poslove stručnoga usavršavanja, planiranja, pripreme za rad i druge poslove.
Viša medicinska sestra
Članak 33.
Zdravstvena voditeljica u dječjem vrtiću jest viša medicinska sestra koja radi na osiguravanju i unapređenju zaštite zdravlja djece i u timu sa stručnim suradnicima, ravnateljem, odgojiteljima, roditeljima i ostalim čimbenicima sudjeluje u ostvarivanju tih zadataka.
Članak 34.
(1) Broj viših medicinskih sestara s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina ili ukupni broj djece jest sljedeći:
– do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 400 djece – jedna viša medicinska sestra s punim radnim vremenom, odnosno najmanje s radom 2 sata tjedno po svakoj odgojno-obrazovnoj skupini.
– više od 20 odgojno-obrazovnih skupina – potreba za radom više medicinske sestre povećava se za 2 sata tjedno po svakoj odgojno-obrazovnoj skupini.
(2) Ako su u dječjem vrtiću ustrojene odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom za djecu s teškoćama, tada je za jednu odgojno-obrazovnu skupinu s posebnim programom potreba za radom više medicinske sestre.
(3) U posebnoj ustanovi radi viša medicinska sestra 8 sati po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.
Članak 35.
Više medicinske sestre poslove neposrednoga zdravstveno-odgojnog rada s djecom, odgojiteljima i ostalim radnicima u dječjem vrtiću obavljaju u sklopu 7-satnoga radnog vremena, a ostatak se odnosi na poslove vezane uz suradnju s drugim ustanovama, poslove stručnog usavršavanja, planiranja, pripreme za rad i druge poslove.
Članak 36.
Stručni radnici u dječjem vrtiću koji provode programe za djecu s teškoćama i u posebnim ustanovama jesu:
– edukator-rehabilitator za svu djecu s teškoćama (individualni rad – 25 minuta neposrednog rada s djetetom u jednome danu),
– logopedi za djecu koja iskazuju potrebu (individualni rad – 25 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu),
– ritmičari za djecu s oštećenjem sluha, govora, s autizmom te značajno sniženim intelektualnim sposobnostima (individualni rad –
15 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu),
– muzikoterapeuti za djecu s oštećenjem vida, sluha, s autizmom i djecu sa sniženim intelektualnim sposobnostima (individualni rad – 15 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu),
– fizioterapeuti za djecu s motoričkim oštećenjem, oštećenjem sluha i oštećenjem govora (individualni rad – 25 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu),
– fonetičari za djecu s oštećenjem sluha i oštećenjem govora (individualni rad – 25 minuta neposrednoga rada s djetetom u jednom danu).
Ostali radnici u dječjem vrtiću
Članak 37.
(1) Dječji vrtić koji ima 17 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili 340 do 400 djece ima tajnika, voditelja računovodstva i administrativno-računovodstvenog radnika zaposlenog s punim radnim vremenom.
(2) Manji dječji vrtići zaposlit će radnike iz stavka 1. ovoga članka sukladno svojim potrebama uz suglasnost osnivača.
Članak 38.
Najmanji broj radnika koji rade na poslovima prehrane, održavanja čistoće objekata, pranja, glačanja i šivanja te nabave, grijanja i održavanja prostora u cjelodnevnom programu jest sljedeći:
1. Broj radnika koji rade na poslovima prehrane:
| Broj djece | KV kuharica | PKV pomoćna kuharica | UKUPNO |
| 80 | 1 | 0,5 | 1,5 |
| 120 | 1 | 1 | 2 |
| 160 | 1 | 1,5 | 2,5 |
| 200 | 1 | 1,5 | 2,5 |
| 240 | 2 | 1,5 | 3,5 |
| 280 | 2 | 2 | 4 |
| 320 | 2 | 2,5 | 4,5 |
| 360 | 2 | 2,5 | 4,5 |
| 400 | 2,5 | 2,5 | 5 |
2. Na održavanju čistoće prostorija za boravak djece, sanitarija i ostalih pratećih prostorija (predsoblje, garderobe, uredi, terase), vanjskih površina i igrališta čija je ukupna površina 300 m2, raspremanju i spremanju ležaljki i dezinfekciji igračaka radi jedna spremačica u punome radnom vremenu.
3. Ako dječji vrtić ima 3.000 m2 vanjskog prostora, na održavanju i uređivanju toga prostora radi jedan radnik s punim radnim vremenom.
4. U dječjem vrtiću koji ima 400 djece, na poslovima pranja, glačanja i šivanja radi jedan radnik s punim radnim vremenom, ukoliko to nije povjereno odgovarajućem servisu.
5. U dječjem vrtiću koji ima 400 djece, na poslovima nabave, prijevoza hrane, grijanja i održavanja prostora (popravci) rade dva radnika s punim radnim vremenom. Ako dječji vrtić ima više objekata, potrebno je zaposliti jednoga radnika s punim radnim vremenom u svakom objektu s vlastitom kotlovnicom.
Članak 39.
(1) U posebnim ustanovama koje rade samo s djecom s teškoćama predškolske dobi broj ostalih radnika isti je kao i u redovitim dječjim vrtićima.
(2) U posebnim ustanovama koje osim osnovnoškolskog obrazovanja djece s teškoćama provode i programe rada s djecom predškolske dobi, broj ostalih radnika isti je kao u osnovnoj školi.
IX. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I PREHRANE DJECE U DJEČJEM VRTIĆU
Članak 40.
(1) Mjere zdravstvene zaštite djece predškolske dobi obuhvaćaju potrebne preduvjete za osiguravanje pravilnog rasta i razvoja predškolske djece u dječjem vrtiću.
(2) Za ostvarivanje mjera iz stavka 1. ovoga članka, potrebno je u vrtiću osigurati:
– sustavno praćenje rasta i razvoja djece i stanja uhranjenosti,
– poduzimanje preventivnih mjera za smanjenje zaraznih bolesti i prevencije ozljeda,
– provođenje organizacijskih oblika rada iz tjelesnog i zdravstvenoga odgojno-obrazovnog područja (program kretanja). Za ove djelatnosti potrebno je osigurati 1/4 vremena boravka djeteta u vrtiću.
(3) Prehrana djece u vrtiću utvrđuje se propisom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje.
(4) O primjeni propisa o prehrani, vrsti i sastavu obroka i planiranju prehrane u dječjem vrtiću brine se viša medicinska sestra.
(5) Za vrijeme 10-satnog boravka djeteta u vrtiću potrebno je osigurati 2/3 energetskih potreba, a doručak mora sadržavati mliječni obrok ili odgovarajuću zamjenu.
(6) Higijensko-sanitarne uvjete prehrane nadzire sanitarna inspekcija ureda državne uprave u županijama, odnosno Gradu Zagrebu, dok stanje uhranjenosti djece nadzire nadležni dom zdravlja.
(7) U dječjem vrtiću koji ostvaruje redovite i posebne programe, s obzirom na trajanje programa, djeci se svakog dana osigurava sljedeći broj obroka:
– za 3-satni program 1 obrok,
– za 4-satni, 5-satni i 6-satni program 2 obroka,
– za 7-satni i 8-satni program 3 obroka,
– za 9-satni i 10-satni program 4 obroka.
(8) Prehrana djece u dječjim vrtićima planira se i provodi prema preporučenim količinama energije za jedan dan i prehrambenih tvari za djecu predškolske dobi. Voće i pitka voda moraju biti dostupni djetetu u prostorima dnevnog boravka u dječjem vrtiću tijekom provedbe cijeloga dnevnog programa.
X. MJERILA ZA FINANCIRANJE PROGRAMA DJEČJIH VRTIĆA
Članak 41.
Troškove smještaja djece u dječjim vrtićima snose osnivači ustanove i roditelji djece koja polaze vrtić u skladu sa zakonom.
Članak 42.
Cijena smještaja djeteta u dječji vrtić obuhvaća sljedeće vrste troškova:
a) Izdatke za radnike, i to:
– bruto plaće,
– naknade i materijalna prava radnika.
b) Prehranu djece.
c) Uvjete boravka djece, i to:
– materijalni izdaci,
– energija i komunalije,
– tekuće održavanje objekta i opreme,
– prijevoz djece.
d) Nabavu namještaja i opreme.
e) Nabavu sitnog materijala.
XI. MATERIJALNI I FINANCIJSKI UVJETI RADA
Dječji vrtić – prostorni i tehnički uvjeti
Članak 43.
(1) Zgrade dječjih vrtića grade se i opremaju prema ovome Standardu, normativima za izgradnju i opremanje prostora dječjih vrtića te zakonima, podzakonskim i tehničkim propisima u građenju i drugim područjima važnima za rad i boravak u prostorima dječjeg vrtića.
(2) Optimalni kapacitet zgrade dječjeg vrtića je 200 djece.
(3) Maksimalni kapacitet dječjeg vrtića s podružnicama je 600 djece.
(4) Kapacitet zgrade dječjeg vrtića proizlazi iz broja predškolske djece u sklopu predviđenoga gravitacijskog područja, odnosno planiranog obuhvata djece u dječje vrtiće. Udaljenost dječjeg vrtića od mjesta stanovanja u pravilu je najviše 1.000 m.
(5) Zgrada dječjeg vrtića treba osigurati pedagoško-estetsku poticajnu sredinu za odgoj i naobrazbu predškolske djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u školu (jaslična i vrtićna dob), te zadovoljiti sve higijensko-tehničke zahtjeve i osnovna ekološka i estetska mjerila.
(6) Površina potrebnog zemljišta za izgradnju zgrade dječjeg vrtića i formiranje prilaznih putova, igrališta, slobodnih površina, gospodarskoga dvorišta i parkirališta treba biti najmanje 30 m2 po djetetu, a ako se zemljište dječjeg vrtića nalazi uz postojeće slobodne zelene površine, najmanje 15 m2 po djetetu.
Prostori dječjeg vrtića
Članak 44.
(1) Prostori za boravak djece jesu:
1. Jedinica za djecu jaslične dobi (šest do 36 mjeseci života), koja obuhvaća:
– garderobu,
– trijažu,
– prostor za njegu djece sa sanitarnim uređajima,
– sobu dnevnoga boravka,
– terasu (djelomično natkrivenu).
2. Jedinica za djecu vrtićne dobi (od navršene tri do sedam godina života), koja obuhvaća:
– garderobu,
– prostor sanitarnih uređaja,
– sobu dnevnoga boravka,
– terasu (djelomično natkrivenu).
(2) Višenamjenski prostori jesu:
– dvorana,
– spremište za rekvizite,
– spremište za didaktička sredstva.
(3) Prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike jesu:
– soba za odgojitelje,
– soba za zdravstvenu voditeljicu s prostorom za izolaciju bolesnoga djeteta,
– sobe za pedagoga, psihologa, stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila,
– soba za ravnatelja,
– soba za tajnika,
– soba za računovodstvo,
– garderobe odgojitelja,
– spremište – arhiva.
(4) Gospodarski prostori jesu:
1. Kuhinjski pogon, a koji obuhvaća:
– kuhinju (središnja u samostalnome i matičnom vrtiću, distribucijska u područnome vrtiću),
– spremište,
– garderobu sa sanitarijama za osoblje u kuhinji.
2. Servis za obradu rublja, koji obuhvaća:
– praonicu i glačaonicu,
– sabirnicu prljavog rublja,
– spremište čistog rublja.
3. Energetsko-tehnički blok koji obuhvaća:
– kotlovnicu za centralno grijanje,
– radionicu za domara,
– garderobu sa sanitarijama za tehničko osoblje,
– opće gospodarsko spremište,
– garderobe sa sanitarijama za spremačice,
– prostor za odlaganje smeća,
– garažu (u matičnom vrtiću).
(5) Ostali prostori jesu:
1. Ulazni prostor koji obuhvaća:
– trijem,
– vjetrobran,
– ulazni prostor.
2. Komunikacije koje obuhvaćaju:
– hodnike,
– stubišta.
3. Sanitarije koje obuhvaćaju:
– sanitarije za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike,
– sanitarije za roditelje i posjetitelje.
(6) Vanjski prostori jesu:
1. Opći prostori koji obuhvaćaju:
– prilazne putove (pješačke i kolne),
– parkiralište,
– gospodarsko dvorište.
2. Igrališta koja obuhvaćaju:
– igrališta za djecu jaslične dobi,
– igrališta za djecu vrtićne dobi,
– prostore za poligon – vožnju,
– slobodne površine,
– spremište za vanjska igrališta,
– sanitarni čvor pristupačan s igrališta.
Mjerila za prostore u dječjem vrtiću
Članak 45.
(1) Dnevni boravak u jedinici za djecu jaslične dobi treba osigurati uvjete za razvijanje različitih individualnih i skupnih aktivnosti djece, slobodno kretanje, objedovanje i spavanje.
(2) Soba dnevnog boravka treba imati površinu od 5 m2 po djetetu i prosječnu visinu 300 cm.
(3) U postojećim vrtićima prostorni uvjeti postižu se prilagođavanjem broja djece koja istodobno borave u sobi dnevnog boravka.
Članak 46.
(1) Dnevni boravak u jedinici za djecu vrtićne dobi namijenjen je provođenju odgojno-obrazovnog rada s djecom, igri, raznolikim aktivnostima, objedovanju i spavanju – odmoru.
(2) Prostor dnevnog boravka treba imati površinu od 3 m2 po djetetu i prosječnu visinu 300 cm.
(3) U postojećim vrtićima prostorni uvjeti postižu se prilagođavanjem broja djece koja istodobno borave u sobi dnevnog boravka.
(4) Višenamjenska dvorana namijenjena je za razne skupne aktivnosti koje traže veći prostor, a u kojima sudjeluje jedna ili više skupina djece. Tu se organiziraju razni oblici tjelesne i zdravstvene kulture, stvaralačke igre i priredbe.
(5) Prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike dimenzioniraju se i opremaju prema broju radnika odnosno vrsti dječjeg vrtića.
(6) Gospodarski prostori dimenzioniraju se i opremaju prema vrsti i kapacitetu dječjeg vrtića, načinu opskrbe te osiguranju energetskih potreba.
Članak 47.
(1) Mjerila za ostale prostore u dječjem vrtiću utvrđuju se ovim člankom.
(2) Ukupna širina vanjskih ulaznih vrata dimenzionira se prema broju djece.
(3) Najmanja širina jednokrilnih ulaznih vrata mora biti 110 cm, a dvokrilnih 180 cm i moraju se otvarati prema van.
(4) Dubina vjetrobrana mora biti najmanje 240 cm.
(5) Hodnici se dimenzioniraju prema broju djece, odnosno broju soba dnevnog boravka.
(6) Najmanja širina hodnika namijenjenih djeci mora biti 180 cm.
(7) Širina stubišnoga kraka mora biti najmanje 120 cm za dvije sobe dnevnog boravka. Za sljedeće dvije sobe dnevnog boravka širina kraka mora se povećavati za 30 cm. Visina stube ne smije biti veća od 15 cm, a širina gazišta mora biti najmanje 33 cm.
Članak 48.
Vanjski prostori namijenjeni djeci moraju biti ograđeni i sigurni za djecu te sadržavati zelene površine, osunčane i hladovite prostore za igru. Igrališta moraju imati površinu najmanje 15 m2 po djetetu i biti odgovarajuće opremljena spravama primjerenim dobi djece, pitkom vodom i vodom za igru.
Higijensko-tehnički zahtjevi za prostore u dječjem vrtiću
Članak 49.
(1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u dječjem vrtiću potrebno je zadovoljiti higijensko-tehničke zahtjeve koji se odnose na: osvijetljenost, sunčevu svjetlost, prozračivanje, toplinsku zaštitu, zaštitu od buke i akustiku, grijanje i hlađenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, električne instalacije, zaštitu od požara i zaštitu od provale.
(2) Prirodna osvijetljenost prostorija značajan je čimbenik radnih uvjeta u dječjem vrtiću te je nužno osigurati primjerenu kvalitetu i jačinu osvijetljenosti.
(3) Kvaliteta prirodnog svjetla u sobi dnevnoga boravka određuje se orijentacijom sobe dnevnoga boravka i tehničkim sredstvima za raspršenje dnevnoga svjetla.
(4) Zaštita od izravnog prodiranja sunčevih zraka, kojom se sprječava pretjerano zagrijavanje, mora biti takva da ne smanjuje stvarnu površinu prozora. U sobama dnevnog boravka treba osigurati mogućnost zamračenja.
(5) Sobe dnevnoga boravka moraju imati optimalno osvjetljenje sunčevom svjetlosti zbog baktericidnoga djelovanja, a mora se osigurati i zamračenje.
(6) Zaštita od izravnoga prodiranja sunčevih zraka, kojom se sprječava pretjerano zagrijavanje, mora biti takva da ne smanjuje stvarnu površinu prozora.
(7) Svi prostori za rad i boravak trebaju se prirodno prozračivati. U sobama dnevnog boravka treba osigurati tri izmjene zraka na sat uz najveću brzinu strujanja zraka od 0,2 m/s. U sanitarnim prostorijama za djecu, u garderobama, kuhinji i praonici treba osigurati i dodatno mehaničko provjetravanje.
(8) U prostorijama za boravak djece preporuča se osigurati i relativnu vlagu u zraku od 40 do 60%.
(9) Toplinska zaštita, zaštita od buke i akustika zidnih i stropnih konstrukcija vrtića, posebno u sobi dnevnoga boravka, moraju biti prema važećim propisima i standardima. Zaštita od buke i akustika trebaju omogućavati dobru slušnost i razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu jeku pri slušanju glazbe.
(10) Za grijanje i hlađenje prostora i pripremu tople vode mogu se koristiti sve vrste centralnoga sustava.
(11) U svim prostorima za rad i boravak zrak mora biti ravnomjerno zagrijavan i to:
– u svim prostorijama za boravak djece 20 – 22°C,
– u hodnicima i višenamjenskoj dvorani 18°C.
(12) U razdoblju visokih vanjskih temperatura u dnevnom boravku treba osigurati optimalnu temperaturu, 5°C nižu od vanjske.
(13) Opskrba vodom ostvaruje se instalacijom vodovodne mreže sa zdravstveno ispravnom vodom za piće. Sve armature instalacija koje služe za pranje moraju biti opremljene toplom i hladnom vodom s automatskom baterijom koja osigurava temperaturu vode od 35oC.
(14) Otpadne vode odvode se kućnom kanalizacijom koja se priključuje na komunalnu kanalizaciju ili na drugi način, prema važećim propisima i standardima.
(15) Električna instalacija mora biti zaštićena i osigurana. Treba predvidjeti instalacije za televizijski i internetski priključak.
(16) Zaštita od požara provodi se uporabom odgovarajućih građevnih materijala, definiranjem evakuacijskih putova i izlaza te protupožarnom opremom i signalizacijom. Zaštita od provale provodi se uporabom alarma i videonadzora.
XII. OSNOVNA OPREMA, DIDAKTIČKA SREDSTVA I DRUGA POMAGALA POTREBNA ZA PROVEDBU REDOVITIH I POSEBNIH PROGRAMA
Mjerila za opremu dječjeg vrtića
Članak 50.
(1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni prostora. Oprema dnevnih boravaka omogućuje realizaciju odgojno-obrazovnog rada s djecom, blagovanje i spavanje – odmor.
(2) Potrebno je osmisliti prostor i osigurati opremu prilagođenu dječjim razvojnim potrebama za čitanje slikovnica, glazbene i likovne aktivnosti, istraživačke aktivnosti, za dramsko-obiteljske igre, igre kockama i manipulativne igre i slično.
(3) Oprema i namještaj dječjih vrtića moraju biti funkcionalni, prenosivi, stabilni, od kvalitetnog materijala, po mogućnosti prirodnog, lakog za održavanje, postojanih boja, estetskog izgleda i primjerenog dječjoj dobi.
Mjerila za didaktička sredstva i druga pomagala potrebna za provedbu redovitih i posebnih programa
Članak 51.
(1) Didaktička sredstva i pomagala moraju zadovoljiti sve zadaće koje se ostvaruju u dječjem vrtiću. Glavna mjerila za nabavu didaktičkog materijala jesu: razvojna primjerenost, trajnost, lakoća uporabe, privlačnost i slično.
(2) Za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djecu s teškoćama, darovitu djecu te djecu sa zdravstvenim potrebama) u posebnim programima osigurava se odgovarajuća oprema.
(3) Za djecu uključenu u posebne programe osigurava se, osim osnovne opreme za redovite programe, i odgovarajuća dodatna oprema, didaktička sredstva i druga pomagala prema zahtjevu programa.
XIII. SUSTAV KVALITETE PREDŠKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE
Članak 52.
(1) Predškolske ustanove i ustanove u kojima se provodi predškolski odgoj i naobrazba dužne su pratiti kvalitetu rada sukladno podzakonskim aktom.
(2) Vanjsko vrednovanje provodi nadležno ministarstvo i osnivač.
(3) Predškolske ustanove provode samovrednovanje.
XIV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 53.
Sredstva za ostvarivanje ovoga Standarda osigurava osnivač dječjeg vrtića, a iz državnog proračuna osiguravaju se sredstva za sufinanciranje programa javnih potreba u predškolskom odgoju i naobrazbi.
Članak 54.
(1) Dječji vrtići dužni su uskladiti svoju djelatnost s odredbama ovoga Standarda u roku od pet godina od dana njegova stupanja na snagu.
(2) Dječji vrtići koji na dan stupanja na snagu ovog Standarda obavljaju svoju djelatnost u sklopu građevina stambeno-poslovne namjene i imaju rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje predškolske djelatnosti u takvim građevinama mogu nastaviti radom u tim prostorima.
Članak 55.
(1) Standard će se provoditi postupno.
(2) Akcijskim planom mjera za tekuću godinu Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje utvrđuje dinamiku provedbe ovog Standarda prema raspoloživim sredstvima, sukladno Koeficijentu izvodljivosti koji je u prilogu i čini sastavni dio Standarda.
(3) Nadzor nad provedbom mjera Standarda i izrada ukupnog godišnjeg izvješća u nadležnosti je Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
(4) Godišnje izvješće o provedbi Standarda nadležno ministarstvo podnosi Vladi Republike, a Vlada Republike Hrvatske godišnje izvješće podnosi Hrvatskom saboru.
Članak 56.
Na dan stupanja na snagu ovoga Standarda prestaje važiti:
– Odluka o elementima standarda društvene brige o djeci predškolske dobi (»Narodne novine«, br. 29/83.) i
– Odluka o elementima standarda specifičnih potreba djece s teškoćama u razvoju (»Narodne novine«, br. 47/87.).
Članak 57.
Sukladno ovlastima utvrđenim ovim Standardom provedbene propise donijet će ministar nadležan za obrazovanje u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.
Članak 58.
Ovaj Standard stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
PRILOG
Koeficijent izvodljivosti Državnoga pedagoškog standarda
1) Koeficijent izvodljivosti ovoga Standarda jest oznaka postupnih rokova, do završno 2013. godine, u kojima će se pojedini standard postići:
Ki = 0= Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti '0' stupaju na snagu odmah nakon donošenja ovoga Standarda i normativa.
Ki = 1 = Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti '1' moraju se postići u roku od tri godine, nakon donošenja ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2011. godine.
Ki = 2 = Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti '2' moraju se postići u roku od pet godina, nakon donošenja ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2013. godine.
| KOEFICIJENTI IZVODLJIVOSTI PEDAGOŠKIH STANDARDA (obveze koje su utvrđene u tekstu Državnoga pedagoškog standarda predškolskog sustava odgoja i naobrazbe Republike Hrvatske) | Ki
|
| Veličina dječjeg vrtića s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina (članak 21.) | 0 |
| Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini (članak 21.) | 2 |
| Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini (članak 28.) | 1 |
| Broj stručnih suradnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina (članak 31.) | 2 |
| Broj viših medicinskih sestara po odgojno-obrazovnoj skupini (članak 34.) | 1 |
| Tajnik i voditelj računovosdtva u dječjem vrtiću (članak 37.) | 1 |
| Najmanji broj radnika koji rade na poslovima prehrane, održavanja čistoće objekata, pranja, glačanja i šivanja te nabave, grijanja i održavanja prostora dječjeg vrtića (članak 38.) | 1 |
| Mjere zdravstvene zaštite u dječjem vrtiću (članak 40.) | 0 |
| Cijena smještaja djeteta u dječji vrtić (članak 42.) | 0 |
| Prostori dječjeg vrtića i oprema, didaktička sredstva i druga pomagala potrebna za provedbu redovitih i posebnih programa (članak 43., 44., 45., 46., 47. i 48.) | 2
|
| Sustav kvalitete predškolskog odgoja i naobrazbe (članak 52.) | 0 |
2) Krajnji je rok za usklađivanje sustava predškolskog odgoja i naobrazbe s Državnim pedagoškim standardom 2013. godina.
TEKST KOJI NIJE UŠAO U PROČIŠĆENI TEKST
IZMJENE DRŽAVNOGA PEDAGOŠKOG STANDARDA PREDŠKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE
(„Narodne novine“, broj 90/10 od 21. 07. 2010.)
Članak 3.
Dječji vrtići osnovani prije stupanja na snagu ovih Izmjena Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe dužni su svoju djelatnost uskladiti s odredbama članka 28., 34., 37. i 38. Standarda najkasnije do 31. prosinca 2011.
Dječji vrtići iz stavka 1. ovoga članka dužni su svoju djelatnost uskladiti s odredbama članka 22., 31., 43., 44. 45., 46., 47., 48., 49., 50. i 51. Standarda najkasnije do 31. prosinca 2013.
Članak 4.
Ove Izmjene Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe stupaju na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
- svi propisi vezani uz predškolski odgoj mogu se pronaći na web stranici Propisi.hr
- dva najvažnija propisa su u potpunosti dostupna na našoj web stranici, a to su:
1. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine 10/97, 107/07, 94/13)
2. Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe (Narodne novine 63/08, 90/10)
OSTALI PROPISI:
1. Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne novine 51/100)
2. Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica (Narodne novine 83/02)
3. Ugovor između Svete stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture (Narodne novine - Međunarodni ugovori 2/97)
4. Zakon o prosvjetnoj inspekciji (Narodne novine 61/11, 16/12)
5. Zakon o stručno pedagoškom nadzoru (Narodne novine 73/97)
6. Odluka o elementima standarda društvene brige o djeci predškolske dobi (Narodne novine 29/83)
7. Odluka o elementima standarda specifičnih potreba djece s teškoćama u razvoju (Narodne novine 47/87)
8. Nacionalni okvirni kurikulum (MZOŠ, srpanj 2010.)
9. Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete RH 7-8/91)
10. Pravilnik o načinu i uvjetima polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću (Narodne novine 133/97, 4/98)
11. Pravilnik o načinu i uvjetima napredovanja u struci i promicanju u položajna zvanja odgojitelja i stručnih suradnika u dječjim vrtićima (Narodne novine 133/97)
12. Pravilnik o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću (Narodne novine 133/97)
13. Pravilnik o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja (Narodne novine 133/97)
14. Pravilnik o načinu raspolaganja sredstvima državnog proračuna i mjerilima sufinanciranja programa predškolskog odgoja (Narodne novine 134/97)
15. Pravilnik o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije i evidencije o djeci u dječjem vrtiću (Narodne novine 83/01)
16. Program zdravstvene zaštite i higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima (Narodne novine 105/02, 55/06, 121/07)
17. Pravilnik o obrascima zdravstvene dokumentacije djece predškolske dobi i evidencije u dječjem vrtiću (Narodne novine 114/02)
18. Pravilnik o vježbaonicama i pokusnim programima u dječjim vrtićima te o dječjim vrtićima kao stručno-razvojnim centrima (Narodne novine 46/04)
19. Odluka o programu polaganja stručnog ispita za pripravnike u predškolskom odgoju i izobrazbi i Program polaganja stručnog ispita za pripravnike u predškolskom odgoju i izobrazbi (Prosvjetni vjesnik 2/00)
20. Poslovnik o radu povjerenstva za polaganje stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću (Prosvjetni vjesnik 2/00)
21. Poslovnik o radu povjerenstva za stažiranje odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću (Prosvjetni vjesnik 2/00)
22. Odluka o broju i sjedištima povjerenstava za polaganje stručnih ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću (Prosvjetni vjesnik 2/00)
23. Odluka o normativima i uputstvima za planiranje, programiranje, projektiranje, izgradnju i opremanje dječjih jaslica i vrtića (Narodne novine 45/77 i Prosvjetni vjesnik 4-5 od 15.12. 1977.)